Jučer je u župnoj crkvi sv. Josipa održan koncert umjetničkog sastava "Early Delight" u sklopu 9. Korčulanskog baroknog festivala. Manji broj okupljenih Lučana mogao je uistinu uživati u vrhunskom (i besplatnom!) koncertu mladih glazbenika koji su nastupili s programom engleskih baroknih majstora (Purcell, Dowland, Blow...). Lučani su sinoć mogli ponovno vidjeti izvrsnog oboistu Stjepana Nodila, koji je svirao i na blok-flauti, ali i nizu drugih instrumenata. Uz njega je nastupio i vrsni lutnjist Izidor Erazem Grafenauer kojega smo sinoć mogli čuti i na gitari. Vokalne dionice izveli su sopranistica Anabela Barić, inače Korčulanka (već je nastupala u Veloj Luci!), i kontratenor Franko Klisović kojega je luška publika sinoć čula po prvi put. Vokalne dionice bile su čiste i precizne, s mnogo osjećaja za tekst i dinamiku. Naročito su bile efektne zajedničke dionice. Program je bio izbalansiran izmjenama vedrih (Sheperd, Sheperd Leave Decoying) i introspektnijih tonova (O Let Me Weep), a uz klasični format, bilo je mjesta i za improvizaciju na tragu suvremene glazbe. Kao što i samo ime ovog baroknog sastava kaže, bio je to pravi užitak.
U velolučkoj Poduzetničkoj zoni svečano je otvoreno Reciklažno dvorište u čiju je izgradnju utrošeno 3 i pol milijuna kuna, od kojih je iz fondova Europske unije osigurano oko 3 milijuna kuna, a preostali dio osigurala je lokalna samouprava. Nakon svečanog otvaranja velolučko Reciklažno dvorište jučer je započelo s radom. Ovaj značajan komunalni projekt otvorila je Katarina Gugić, općinska načelnica, dok je o njegovim tehničkim i drugim karakteristikama govorio Damir Andreis, direktor Javnog komunalnog poduzeća "Komunalne djelatnosti d.o.o." , kojem je Općina predala na upravljanje Reciklažno dvorište. Svečanosti su pored ostalih prisustvovali općinski i županijski vijećnici, te predstavnici javnog, društvenog i političkog života Vele Luke. Otvaranjem ovog komunalnog projekta velolučka Općina napravila je još jedan značajan civilizacijski iskorak u zaštiti prirodnog okoliša. Valja također napomenuti da su zaposlenici Reciklažnog dvorišta prisutnima demonstrirali način rada preše za papir i stroja za usitnjavanje granja i drugog biootpada, te da je lokalna samouprava do ovog objekta osigurala prostor u koji se mogu zbrinjavati stari i neregistrirani osobni automobili smješteni na javnim površinama. (T.D.)
Održana je konferencija za medije SDP-ovog Savjet za obrazovanje u Splitu o trenutnom stanju u hrvatskom obrazovnom sustavu, početku nastavne godine i osiguravanju uvjeta prema uputama HZJZ-a. Ističu kako nastavna godina mora početi uz jasne upute, a ne preporuke, i uz najmanji mogući epidemiološki rizik za djecu i djelatnike, jer nastavni sadržaji se mogu nadoknaditi, ali zdravlje ne.
“Odgojno-obrazovne ustanove nemaju razrađene sigurnosne uvjete niti adekvatnu opremu te tako ne mogu provoditi mjere Nacionalnog stožera civilne zaštite bez rizika za djecu i djelatnike, ako se pod hitno ne usuglasi stručna javnost što uključuje epidemiologe, osnivače, predstavnike sindikata i ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova. Neka nam vladajuća garnitura boljom i pravovremenom organizacijom umanji stres, sačuva mentalno zdravlje i poslušaju struku ili neka preuzmu odgovornost za moguće posljedice”, rekla je Suzana Kačić-Bartulović, voditeljica nacionalne Koordinacije obrazovanja SDP-a za Dalmaciju.
Svi iz odgojno-obrazovne vertikale žele natrag u svoje ustanove i među djecu, svjesni važnosti socijalizacije, ali tražimo da se u cijeloj RH osiguraju isti uvjeti, zaštitna oprema i dodatno osoblje, a kako bismo to postigli predlažemo odgodu početka školske godine dok se ne steknu sigurni ili najmanje rizični epidemiološki uvjeti.
Član Savjeta za obrazovanje SDP-a Ivan Plantić ističe da se postavlja se pitanje tko će preuzeti odgovornost zbog kašnjenja u pripremama za zahtjevnu novu nastavnu godinu, izrađuje li se Obrazovni plan za sve moguće situacije i tko u njemu sudjeluje?
Sinoć je u atriju velolučkog Centra za kulturu predstavljena knjiga pod nazivom "Do pakla logora Bileća i natrag". Njen autor je Zoran Tomaš, umirovljeni policajac i hrvatski branitelj, koji je s skupinom velolučkih i korčulanskih policajaca sudjelovao u borbama na južnom hrvatskom bojištu nekoliko dana nakon napada jugovojske na Dubrovnik, te zatim pao u zarobljeništvo i sproveden u zloglasni logor Bileća u kojem je zajedno s svojim suborcima proveo 70 dana teške psihičke i fizičke torture. U ovoj zanimljivoj knjizi tiskanoj na 125 stranica manjeg formata autor opširno govori o ratnom putu i stradanju spomenute skupine velolučkih i korčulanskih branitelja. O knjizi su govorili prof.dr. Nikola Stanković s Teološkog fakulteta u Zagrebu i dr.sc. Dinko Radić, ravnatelj Centra za kulturu. Razgovor s Zoranom Tomašem vodila je Anita Borovina, ravnateljica velolučke Narodne knjižnice "Šime Vučetić", koja je
