Prije nekoliko dana predsjednik Europskog parlamenta A. Tajani poručio je „Živjela talijanska Istra! Živjela talijanska Dalmacija“ i nanovo probudio neke stare apetite i želje za povijesnim revizionizmom. Nažalost, sve one naše mlake reakcije koje su uslijedile po njegovoj poruci, naposlijetku i činjenica da nije snosio nikakvu odgovornost (ostavke su se davale i zbog benignijih stvari), ostavile su nas u uvjerenju kako je istočna jadranska obala i dalje pod upitnikom te kako je Hrvatska i s našom zaslugom uistinu na repu Europske unije, nevažna i zanemariva.
Svaka naknadna pamet kako nije mislio to što smo mi mislili da on misli, dakako neiskrena je i politički licemjerna. I k tome je izrečena u funkciji vodećeg čovjeka našeg Europskog parlamenta, kojeg čine i zastupnici iz Hrvatske. Ta bi činjenica nekoga zakočila, ali ne i Tajanija. Sasvim je sigurno, a to se vidi po njegovoj političkoj karijeri u Italiji, da Tajani s porukom u kojoj progovara o talijanskom karakteru naše obale, nije samo komemorirao talijanske žrtve poraća već je namjeravao dati i povijesnorevizionistički pečat. Jer inače ne bi rekao „Živjela talijanska Istra! Živjela talijanska Dalmacija!“, već bi na drugi način i drugim riječima izrazio pijetet prema talijanskim žrtvama...

Šest velolučkih ribarskih ekipa plivarica, koje se bave ribolovom na plavu ribu ubrzano se pripremaju za ovogodišnju ribolovnu sezonu, koja započinje u subotu šesnaestog veljače. Ribari svakodnevno uređuju brodove i mreže za početak ribolovne sezone. Sav ulov i ove godine plasirat će uglavnom na domaće tržište, riboprerađivačkim pogonima na kopnenom dijelu Hrvatske. Dio nekvalitetnije ribe prodavat će vlasnicima dalmatinskih ribogojilišta, jer u Veloj Luci unatoč zavidnoj ribarskoj floti još uvijek nije otvoren niti jedan riboprerađivački pogon, a ne postoji ni Ribarska zadruga, što je višestruka šteta. (T.D.)

Izgradnja Luke nautičkog turizma u Veloj Luci u punom je zamahu. Upravo je završen dio radova na izgradnji betonskih pontona na kojima će se smjestiti recepcija i sanitarne prostorije. Nakon ovoga slijedi izgradnja betonskih pontona i privezišta za jahte. Taj dio poslova izvodit će se iz maune, a betonski blokovi će se raditi na prostoru budućeg Prometno putničkog terminala. Završetak planiranih podmorskih i građevinskih radova očekuje se do kraja svibnja. Prve nautičare velolučka marina trebala bi primiti u mjesecu lipnju. Podsjetimo još jednom riječ je o izgradnji prve faze Luke nautičkog turizma, kapaciteta 120 plovila. Vrijednost investicije u prvoj fazi iznosi 37 milijuna kuna. Investitor je velolučka tvrtka "Ovalis nova d.o.o.". U ovom slučaju važno je napomenuti da je Luka nautičkog turizma u Veloj Luci trenutno najveća gospodarska investicija na otoku Korčuli, te da će nova marina omogućiti zapošljavanje 35 radnika različitih zanimanja, što je za posrnulo velolučko gospodarstvo od ogromnog značaja. S druge strane, izgradnja Luke nautičkog turizma predstavlja prekretnicu u razvoju velolučkog turizma i otvara njegove nove i mnogo veće mogućnosti. (T.D.)

Na poziv općinskog vodstva Velu Luku je posjetio Ivan Kaštelan, ravnatelj županijske uprave za ceste. Sastao se Katarinom Bikić, općinskom načelnicom i njenim suradnicima, te s županijskim vijećnicima Ivom Žuvelom, Tinom Žuvelom i Denijem Surjanom. Tema razgovora je bila stanje cestovne infrastrukture u Veloj Luci. Raspravljalo se o izgradnji sjeverne zaobilaznice čijom će se izgradnjom bitno rasteretiti cestovni promet u središtu mjesta, te stanju županijskih cesta na području velolučke Općine. Ivan Kaštelan posjetio je županijski upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju radi intenziviranja aktivnosti oko dobivanja pravomoćnog akata za gradnju ovog kapitalnog infrastrukturnog projekta za čiju izgradnju je izdana pravomoćna lokacijska dozvola. Na kraju je s općinskim vodstvom i županijskim vijećnicima iz Vele Luke obišao prometnice koje su u nadležnosti županijske uprave za ceste. (T.D.)

Tijekom prošle godine Velu Luku je posjetilo 30.937 turista, što je za 2 posto više od prethodne 2018. godine. U 2019. u raspoloživim turističkim kapacitetima: obiteljskom smještaju, hotelima i autokampu ostvareno je 189.943 noćenja, što je povećanje od 1 posto. U istom periodu privatni smještaj zabilježio je povećanje broja noćenja za 4 posto. Najveći podbačaj turističkog prometa zabilježen je u hotelu "Jadran". Prema podacima Turističke zajednice on iznosi čak 50 posto u odnosu na 2018. godinu. Najbrojniji gosti opet su bili iz Slovenije, Njemačke i Poljske. Za tekuću 2019. poslovnu godinu Turistička zajednica Vele Luke planira povećanje turističkog prometa za 3 posto. Na kraju također valja napomenuti da u navedene podatke nisu uračunati nautičari koji su uplovljavali u velolučki zaljev. (T.D.)